Ratnik, industrijalac, dobrotvor…

Učesnik balkanskih i Prvog svetskog rata, uspešan industrijalac i trgovac tekstilom, dobrotvor.., i još mnogo toga bio je Aleksandar Jarolimek. Rođen je u Beogradu 1891. godine. Otac mu je bio Josif Jarolimek iz Lipnice nad Sazavom u srednjoj Češkoj a majka Sofija Tantner, Nemica iz Pančeva. Oni su u Beograd došli 1887. i živeli su […]

Nastavite čitati

O fudbalu, s nostalgijom

Dok više od polovine žitelja Evrope, uglavnom predstavnika jačeg pola, pomno prati i strepi za rezultate koje postižu njihove reprezentacije na prvenstvu starog kontinenta u fudbalu, ljubitelji najvažnije sporedne stvari na svetu u Srbiji nemaju te probleme. Jer, “plavi” nisu ni izborili učešće na evropskoj smotri fudbala. Za razliku od reprezantacije Srbije, Češka je uspela […]

Nastavite čitati

Franc Šams

Srpsko-češko udruženje „Beseda Petrovaradin“ ovogodišnju jesenju manifestaciju „VARADINSKI MOSTOVI KULTURE“, koja će se održati krajem septembra u Petrovaradinu, posvećuje Francu Šamsu, apotekaru češkog porekla i prvom hroničaru Petrovaradina. Šams je rođen u Lajtmericu u Češkoj 2. decembra 1779. Potiče iz porodice sudetskih Nemaca čiji koreni sežu čak do Škotske. Posle osnovne škole odlazi u Rajhemberg […]

Nastavite čitati

“Mali ljudi” veštih ruku

Osim industrijalaca, inženjera, arhitekata, lekara, apotekara, muzičara… koji su krajem devetnaestog i početkom dvadesetog veka iz Češke došli u Srbiju bio je i ne mali broj zanatlija. O njima se relativno malo zna jer nisu gradili velelepne zgrade, nisu za buduća pokolenja ostavljali institucije koje neretko nose njihova imena, nisu ulazili u enciklopedije iz oblasti […]

Nastavite čitati

Jara Ribnikarová, roz. Hájek, prilog šesti

Biografija Jare Ribnikar nakon životnog usmerenja ka književnosti ima nekoliko prepoznatljivih perioda. Na funkciji zamenika urednika beogradskog umetničkog časopisa „Jugoslavija” bila je od 1949. do njegovog ukidanja, 1959. godine. U tom vremenu srela je i upoznala mnogo ljudi iz sveta književnosti i umetnosti, koji će značajno uticati na njenu književnu karijeru. Zaslužna je za skidanje […]

Nastavite čitati

Jara Ribnikarová, roz. Hájek, prilog peti

Nakon razočarenja odnosima u političkim krugovima Nove Jugoslavije i njenog nerazumljivog udaljavanja sa funkcije generalnog sekretara Crvenog krsta Jugoslavije, Jara Ribnikar se preorijentisala na oblast kulture i literarni rad. Takvo životno opredeljenje još više je učvrstila posle smrti supruga Vladislava Ribnikara 1955. godine. Godine 1947. održavala se veoma važna konferencija Lige i Komiteta Crvenog krsta […]

Nastavite čitati

Jara Ribnikarová, roz. Hájek, prilog četvrti

Krajem tridesetih godina XX veka društveni život Jare Ribnikar i cele porodice Ribnikar bio je vrlo kontradiktoran. Na jednoj strani prisustvo u uticajnim aristokratskim krugovima Beograda, a na drugoj strani, sve veće uključivanje u revolucionarni pokret. Deo razloga za takav pristup verovatno leži u avangardnom shvatanju života koje je Vladislav Ribnikar doneo iz Pariza, a […]

Nastavite čitati

Jara Ribnikarová, roz. Hájek, prilog treći

U Beogradu i Srbiji, ličnost oko koje se formira i odvija život Jare Ribnikar je otac Emil Hajek. Njegov muzički značaj i društveni autoritet ispoljili su veliki uticaj u novoj sredini. Vrlo brzo nakon dolaska u Srbiju, Hajek je značajno podigao nivo rada beogradske Srednje mužičke škole “Stanković”. Nedugo zatim, zbog svojih svetskih referenci, izabran […]

Nastavite čitati

Jara Ribnikarová, roz. Hájek, prilog drugi

Prvih jedanaest godina života Jare Ribnikar vezane su za Hradec Kralovi. Nakon tog perioda, porodica Hajekovih seli se u Prag. Osnovni inicijator tog preseljenja bila je Jarina majka Ana. Razlozi preseljenja vezani su za nalaženje posla njenog supruga Emila u Pragu. Deo motiva preseljenja bio je vezan i za majčinu želju porodičnog osamostaljenja, kao i […]

Nastavite čitati

Jara Ribnikar, roz. Hájek

Kada govorimo o znamenitim Česima na prostoru Srbije, najčešće se vraćamo u drugu polovinu XIX i prvu polovinu XX veka. U tom periodu, veliki broj ljudi koji su došli sa prostora današnje Češke na prostore današnje Srbije, stvaralo je dela koja su ostavila duboke tragove u razvoju moderne srpske države. Međutim, u drugoj polovini XX […]

Nastavite čitati